Aktivistima političkih partija ne treba davati u ruke birački spisak u štampanom obliku, niti narezan na CD, kako bi se zaštitili lični podaci građana Crne Gore. To je u predlogu mišljenja o potrebi izmjena zakona o biračkom spisku naveo Radenko Lacmanović, član Savjeta Agencije za zapštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
On je za „Dan“ kazao da očekuje da će njegov predlog dobiti podršku i ostalih članova Savjeta i time postati zvaničan dokument Agencije. Lacmanović je dokument dostavio uoči današnje sjednice Radne grupe za analizu preporuka OEBS–ODIHR-a.
–Podsjećam da je Agencija za zaštitu ličnih podataka još 2013.godine, na zahtjev radne grupe za izgrađivanje povjerenja u izborni proces, dostavila mišljenje o izmjeni Zakona o biračkom spisku. Nažalost, tada nije bilo spremnosti ni vlasti ni opozicije da naše predloge usvoje, izuzev za član 17. Ovog puta sam, poštujući plan rada Agencije za tekuću godinu, gdje smo dali sebi za obavezu da predložimo izmjene Zakona o biračkom spisku, sačinio predlog mišljenja i upoznao s tim kolege iz Savjeta. Nadam se da ću dobiti podršku kolega i da će to biti i zvaničan stav Agencije – rekao je Lacmanović
On vjeruje da rješenje koje predlaže obezbjeđuje najefikasniju kontrolu biračkog spiska, odnosno utvrđivanje njegove tačnosti, potpunosti i ažurnosti.
– Ovaj predlog onemogućava da se birački spisak štampa, kopira ili dijeli na CD-u bilo kome, a pogotovo stranačkim aktivistima uoči izbora, i da se na osnovu toga vodi akcija „siguran glas“. U Crnoj Gori imamo desetine hiljada stranačkih aktivista, među kojima je ogroman broj neodgovornih pojedinaca. Oni, po postojećem zakonskom rješenju, imaju mogućnost uvida u sve naše lične podatke, kao što su matični broj, adresa ili broj biračkog mjesta. Možemo samo naslutiti kakve sve neprijatnosti možemo doživjeti zbog neodgovornog rukovanja stranačkih aktivista našim ličnim podacima –pojašnjava Lacmanović suštinu svog predloga
Podsjeća na slučaj iz Kolašina, gdje je službenik jedne tamošnje banke koristeći podatke iz biračkog spiska podigao kredit na imena nekoliko osoba koje za to nijesu ni znale niti su bile klijenti te banke.
U dokumentu dostavljenom poslaničkim klubovima, Lacmanović upozorava da je sa aspekta zaštite ličnih podataka veoma važno onemogućavanje kopiranja i umnožavanja biračkog spiska, kao i njegovog dostavljanja na odgovarajućem mediju, jer to otvara ogromne mogućnosti zloupotrebe.
– Postoji rizik od nekontrolisane distribucije biračkog spiska licima koja nisu ovlašćena da ga posjeduju i koja bi mogla zloupotrijebiti podatke koje on sadrži. Savjet Agencije je na stanovištu da bi na predloženi način svim učesnicima izbornog procesa bila omogućena efikasna kontrola biračkog spiska, a dosadašnja praksa nekontrolisanog njegovog kopiranja i distribucije licima koja nisu ovlašćena da ga koriste i vrše uvid bila bi onemogućena – naglasio je Lacmanović u predlogu mišljenja.
Pojašnjavajući u izjavi za naš list predloženo rješenje, on je ukazao da po važećim odredbama i praksi koju imamo izbori u Crnoj Gori gotovo da i nemaju smisla.
– Vodeći akcije „siguran glas“, i vlast i opozicija i prije dana izbora imaju projektovani rezultat. Moguća su odstupanja od procenat ili dva, a mi građani koji želimo da slobodno biramo i budemo birani zanosimo se idejama kako ćemo tog dana nešto promijeniti. Ako se vidi akcija „siguran glas“ na način na koji se vodi, učesnicima izbornog procesa rezultat je poznat, u manjoj ili većoj mjeri, i prije dana izbora – rekao je Lacmanović.
Kako je dodao, ukoliko njegov predlog za izmjene Zakona o biračkom spisku bude prihvaćen, bilo bi onemogućeno da učesnici izbora predaju više potpisa podrške nego što osvoje glasova na izborima, što je do sada bila praksa.
– To se dešava iz razloga što koriste podatke iz biračkog spiska i potpišu bilo koga od nas. Mi ne možemo biti sigurni da li se naše ime nalazi među podržavaocima neke izborne liste. Obično imamo slučaj da se više od trećine građana pojavi među onima koji svojim podacima podrže neku od izbornih lista. Državna izborna komisija je priznala da ne može da kontroliše vjerodostojnost potpisa. Ako je već tako, onda je, prema postojećem zakonskom rješenju, još teže kontrolisati lične podatke, koje mnogi zloupotrebljavaju –ukazao je Lacmanović.
Njegov predlog za izmjenu Zakona o biračkom spisku, koji je originalan, dobio je 2013.godine pozitivnu ocjenu od predstavnika ODIHR-a uoči predsjedničkih izbora. V.R.
Etiketiranjem me neće pokolebati da štitim prava građana
Lacmanović je siguran da ni ovoga puta neće dobiti podršku i razumijevanje ni vlasti ni opozicije.
–Potpuno sam spreman da se nosim sa različitim komentarima koji mogu doći na ovaj tekst i da argumentovano suočimo stavove. Etiketiranje kojem mogu biti izložen neće me pokolebati u namjeri da zaštitim jedno od osnovnih ljudskih prava svih građana Crne Gore koji su upisani u birački spisak, a to je pravo na zaštitu ličnih podataka. Nema tog partijskog interesa koji može biti iznad interesa građana. Po Ustavu, u Crnoj Gori su građani nosioci suvereniteta. Zbog toga je najvažnije da zaštitimo građane i njihovo pravo da biraju i da budu birani, a ne da omogućimo partijama da vode akcije „siguran glas“ – kazao je Lacmanović.